RONJENJE U HRVATSKOJ
O NAMA SMJEŠTAJ RONJENJE INFO PHOTO PAEDIA VIDEO BLOG miljenko diving on kohlen wreck scuba diving in gorgonians

Vremenski uvjeti

Propisi kojima je uređeno ronjenje u Hrvatskoj

Ronjenje u Nacionalnom parku Kornati

Ronjenje

kornati-nautilus@globalnet.hr photo: mirjana matoš
RONILAČKI CENTAR KORNATI NAUTILUS
|   HRVATSKI   |   ENGLISH   |    DEUTSCH   |
MURTER - HRVATSKA

Vjetrovi, morske struje i

valovi

Jadransko more je poluzatvoreno more,  karakteristično po intenzivnoj ciklonalnoj  aktivnosti (osobito u zimskom razdoblju),  iznad kojega pušu vjetrovi različitih  smjerova i intenziteta.   Pod jakim je utjecajem različitih zračnih  masa, stoga i izmjena topline između  mora i atmosfere pokazuje izrazitu  promjenjivost. U ljetnim mjesecima unos toplinske  energije u more je najveći u lipnju i  srpnju, zbog dominirajućeg kratkovalnog Sunčeva zračenja. U to vrijeme se u  moru stvara termoklina koja ostaje  sačuvana do jeseni. Najčešće površinske valove na Jadranu  uzrokuju bura i jugo u zimskom periodu,  te sjeverozapadni vjetar (maestral) u   ljetnom razdoblju. Bura je suhi hladni vjetar koji puše  smerom sjever – sjeveroistok prema  istoku – jugoistoku. Ljeti obično traje jedan dan ili čak  nekoliko sati dok zimi zna puhati i po dva  tjedna. Jugo je topao i vlažan vjetar koji puše  smjerom istok – jugoistok prema jugu –  jugozapadu. Posljedice juga su visoki  valovi i kiša. Ljeti obično puše do 3   dana, a zimi zna puhati i po 3 tjedna.  Jugo uzrokuje znatno veće visine valova  nego bura pri istoj brzini i trajanju vjetra.  U obalnom području javljaju bitno manji  valovi nego na otvorenom  moru.  Maestral je dnevni toplinski povjetarac  koji puše iz pravca sjeverozapada. Puše  u razdoblju od proljeća do jeseni, to  tijekom dana. Često mijenja smjer. Burin puše u pravcu suprotnom od  Maestrala. Najjače puše pred zoru, a  nakon toga naglo prestaje. Noću puše iz pravca sjever – sjeveroistok u   sjevernom Jadranu te iz pravca istok –  jugoistok na južnom Jadranu. Visina valova kreće se između 0,5 i 1,5  m. Ljetne temperature u srpnju variraju  između 34 i 38 °C.  Visoka i niska plima imaju malu  amplitudu u Jadranu. U južnom dijelu  razlika je manja od 40 cm, a u sjevernom  dijelu ona doseže do 1 m. Uz istočnu (hrvatsku) obalu Jadrana  javlja se ulazna (NW) struja koja  transportira slanu levantinsku vodu u  Jadran, dok se uz zapadnu (talijansku)  obalu Jadrana odvija istjecanje manje  slane vode iz Jadrana. Prosječna brzina  struje iznosi oko 0.5 čvorova, ali može  doseći i brzinu do 4 čvora. Prosječni salinitet u Jadranu je 38.3 g po  mililitru. Vrijednosti površinskog saliniteta  opadaju od južnog prema sjevernom  Jadranu. Na Murteru, zbog blizine  Vranskog jezera, salinitet je nešto manji.
Pravilnik o obavljanju podvodnih aktivnosti (Narodne novine br.  47/99, 23/2003, 28/2003, 52/2003, 58/2003 i 96/10)  Organizirano ronjenje u Republici Hrvatskoj obavlja se putem pravnih i  fizičkih osoba koje posjeduju koncesijsko odobrenje za obavljanje  podvodnih djelatnosti (obuka ronilaca, organiziranje ronilačkih izleta i sl.).   Individualno ronjenje se obavlja temeljem Odobrenja za individualno  ronjenje.   Najveća dozvoljena dubina sportsko - rekreativnog ronjenja zrakom  iznosi 40 metara. Područje u kojem se obavlja ronjenje mora se vidljivo označiti plutačom  naranđaste ili crvene boje ili ronilačkom zastavom.   Ronjenje nije dozvoljeno: a) u dijelovima unutrašnjih morskih voda koje obuhvaćaju luke, prilaze  lukama, sidrišta luka i u područjima gustog prometa, b) u dijelovima unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike  Hrvatske u kojima je to uređeno posebnim propisima, odnosno aktom  nadležnog tijela   državne uprave,   c) u strogim i posebnim rezervatima u moru, u parkovima prirode, te na  drugim zaštićenim dijelovima mora i podmorja (na primjer Malostonski zaljev, Limski zaljev, park prirode Telašćica i dr.), d) nacionalnim parkovima Brijuni, Kornati, Krka i Mljet,   e) u blizini usidrenih ratnih brodova i čuvanih vojnih objekata na obalnom  rubu na udaljenosti manjoj od 100 metara.   f) na lokalitetima koji su zaštićeni propisima o zaštiti kulturnih dobara. Iznimno, dozvolu za ronjenje za točke c) i d) izdaje tijelo državne uprave  nadležno za poslove zaštite okoliša uz uvjete utvrđene propisima u  području zaštite prirode. 
Ronjenje u NP Kornati dopušteno je  isključivo u organizaciji pravne i/ili  fizičke osobe koja je registrirana za  obavljanje takve djelatnosti i koja od  Javne ustanove "Nacionalni park  Kornati" dobije valjano odobrenje za  organiziranje i vođenje ronilačkih  posjeta u NP Kornati. Individualno kao niti noćno ronjenje  (između 19:00 i 07:00 sati) nije  dozvoljeno.  Ronioc smije kod sebe imati samo  nož, svako drugo oružje (i na plovilu)  je zabranjeno.  U NP "Kornati" postoji 9 zona u kojima je dozvoljeno ronjenje:  1. Kornat (Opat - Tanka Prisliga),  2. Samograd,  3. Oključ, 4. Mala Panitula, 5. Vela Panitula, 6. Rašip, 7. Mali Rašip, 8. Mana, 9. Borovnik. 

Što je potrebno imati na

umu prilikom odlaska na

ronjenje

Sezona ronjenja započinje u proljeće,  oko Uskrsa te traje do studenog u  kojem je još uvijek moguće roniti. More je od travnja toplije, temperatura  pri površini je oko 18 °C.   Udarna sezona je tijekom srpnja i  kolovoza.  Ljeti je površina mora zagrijana  između 22 i 26 °C, a ovisno o dubini  zarona možete očekivati temperaturu  od 18°C do 14°C.   Vidljivost je odlična, ponekad i više od  50 metara.   Preporučamo roniocima ronjenje  tijekom lipnja i rujna, kada je more  toplo, vidljivost najbolja te nema  gužve.  Ponesite sa sobom na brod: Ronilačku iskaznicu (SSI, PADI,  CMAS i slično) Ronilačku opremu  Ronilački dnevnik  Liječničku potvrdu  Osobne stvari (novac, mlijeko za  sunčanje, ručnik, hranu i piće)
RONJENJE