Vremenski uvjeti
Propisi kojima je uređeno ronjenje u Hrvatskoj
Ronjenje u Nacionalnom parku Kornati
Ronjenje
RONILAČKI CENTAR KORNATI NAUTILUS
MURTER - HRVATSKA
Vjetrovi, morske struje i
valovi
Jadransko more je poluzatvoreno more,
karakteristično po intenzivnoj ciklonalnoj
aktivnosti (osobito u zimskom razdoblju),
iznad kojega pušu vjetrovi različitih
smjerova i intenziteta.
Pod jakim je utjecajem različitih zračnih
masa, stoga i izmjena topline između
mora i atmosfere pokazuje izrazitu
promjenjivost.
U ljetnim mjesecima unos toplinske
energije u more je najveći u lipnju i
srpnju, zbog dominirajućeg kratkovalnog
Sunčeva zračenja. U to vrijeme se u
moru stvara termoklina koja ostaje
sačuvana do jeseni.
Najčešće površinske valove na Jadranu
uzrokuju bura i jugo u zimskom periodu,
te sjeverozapadni vjetar (maestral) u
ljetnom razdoblju.
Bura je suhi hladni vjetar koji puše
smerom sjever – sjeveroistok prema
istoku – jugoistoku.
Ljeti obično traje jedan dan ili čak
nekoliko sati dok zimi zna puhati i po dva
tjedna.
Jugo je topao i vlažan vjetar koji puše
smjerom istok – jugoistok prema jugu –
jugozapadu. Posljedice juga su visoki
valovi i kiša. Ljeti obično puše do 3
dana, a zimi zna puhati i po 3 tjedna.
Jugo uzrokuje znatno veće visine valova
nego bura pri istoj brzini i trajanju vjetra.
U obalnom području javljaju bitno manji
valovi nego na otvorenom moru.
Maestral je dnevni toplinski povjetarac
koji puše iz pravca sjeverozapada. Puše
u razdoblju od proljeća do jeseni, to
tijekom dana. Često mijenja smjer.
Burin puše u pravcu suprotnom od
Maestrala. Najjače puše pred zoru, a
nakon toga naglo prestaje. Noću puše iz
pravca sjever – sjeveroistok u
sjevernom Jadranu te iz pravca istok –
jugoistok na južnom Jadranu.
Visina valova kreće se između 0,5 i 1,5
m. Ljetne temperature u srpnju variraju
između 34 i 38 °C.
Visoka i niska plima imaju malu
amplitudu u Jadranu. U južnom dijelu
razlika je manja od 40 cm, a u sjevernom
dijelu ona doseže do 1 m.
Uz istočnu (hrvatsku) obalu Jadrana
javlja se ulazna (NW) struja koja
transportira slanu levantinsku vodu u
Jadran, dok se uz zapadnu (talijansku)
obalu Jadrana odvija istjecanje manje
slane vode iz Jadrana. Prosječna brzina
struje iznosi oko 0.5 čvorova, ali može
doseći i brzinu do 4 čvora.
Prosječni salinitet u Jadranu je 38.3 g po
mililitru.
Vrijednosti površinskog saliniteta
opadaju od južnog prema sjevernom
Jadranu. Na Murteru, zbog blizine
Vranskog jezera, salinitet je nešto manji.
Pravilnik o obavljanju podvodnih aktivnosti (Narodne novine br.
47/99, 23/2003, 28/2003, 52/2003, 58/2003 i 96/10)
Organizirano ronjenje u Republici Hrvatskoj obavlja se putem pravnih i
fizičkih osoba koje posjeduju koncesijsko odobrenje za obavljanje
podvodnih djelatnosti (obuka ronilaca, organiziranje ronilačkih izleta i sl.).
Individualno ronjenje se obavlja temeljem Odobrenja za individualno
ronjenje.
Najveća dozvoljena dubina sportsko - rekreativnog ronjenja zrakom
iznosi 40 metara.
Područje u kojem se obavlja ronjenje mora se vidljivo označiti plutačom
naranđaste ili crvene boje ili ronilačkom zastavom.
Ronjenje nije dozvoljeno:
a) u dijelovima unutrašnjih morskih voda koje obuhvaćaju luke, prilaze
lukama, sidrišta luka i u područjima gustog prometa,
b) u dijelovima unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike
Hrvatske u kojima je to uređeno posebnim propisima, odnosno aktom
nadležnog tijela
državne uprave,
c) u strogim i posebnim rezervatima u moru, u parkovima prirode, te na
drugim zaštićenim dijelovima mora i podmorja
(na primjer Malostonski zaljev, Limski zaljev, park prirode Telašćica i dr.),
d) nacionalnim parkovima Brijuni, Kornati, Krka i Mljet,
e) u blizini usidrenih ratnih brodova i čuvanih vojnih objekata na obalnom
rubu na udaljenosti manjoj od 100 metara.
f) na lokalitetima koji su zaštićeni propisima o zaštiti kulturnih dobara.
Iznimno, dozvolu za ronjenje za točke c) i d) izdaje tijelo državne uprave
nadležno za poslove zaštite okoliša uz uvjete utvrđene propisima u
području zaštite prirode.
Ronjenje u NP Kornati dopušteno je
isključivo u organizaciji pravne i/ili
fizičke osobe koja je registrirana za
obavljanje takve djelatnosti i koja od
Javne ustanove "Nacionalni park
Kornati" dobije valjano odobrenje za
organiziranje i vođenje ronilačkih
posjeta u NP Kornati.
Individualno kao niti noćno ronjenje
(između 19:00 i 07:00 sati) nije
dozvoljeno.
Ronioc smije kod sebe imati samo
nož, svako drugo oružje (i na plovilu)
je zabranjeno.
U NP "Kornati" postoji 9 zona u kojima
je dozvoljeno ronjenje:
1. Kornat (Opat - Tanka Prisliga),
2. Samograd,
3. Oključ,
4. Mala Panitula,
5. Vela Panitula,
6. Rašip,
7. Mali Rašip,
8. Mana,
9. Borovnik.
Što je potrebno imati na
umu prilikom odlaska na
ronjenje
Sezona ronjenja započinje u proljeće,
oko Uskrsa te traje do studenog u
kojem je još uvijek moguće roniti.
More je od travnja toplije, temperatura
pri površini je oko 18 °C.
Udarna sezona je tijekom srpnja i
kolovoza.
Ljeti je površina mora zagrijana
između 22 i 26 °C, a ovisno o dubini
zarona možete očekivati temperaturu
od 18°C do 14°C.
Vidljivost je odlična, ponekad i više od
50 metara.
Preporučamo roniocima ronjenje
tijekom lipnja i rujna, kada je more
toplo, vidljivost najbolja te nema
gužve.
Ponesite sa sobom na brod:
Ronilačku iskaznicu (SSI, PADI,
CMAS i slično)
Ronilačku opremu
Ronilački dnevnik
Liječničku potvrdu
Osobne stvari (novac, mlijeko za
sunčanje, ručnik, hranu i piće)